Otpornost i optimizam tijekom izolacije – vodič za roditelje

Pandemija koronavirusa neočekivano je uvela brojne promjene u naše živote – promijenila nam je svakodnevni raspored, onemogućila viđanje s bližnjima te dovela neizvjesnost i anksioznost vezanu za opasnost od zaraze. Izolacija je pred roditelje stavila dodatan izazov, jer uz već navedene brige, sada trebaju istovremeno biti u ulozi zaposlenika, roditelja i učitelja, zbog čega se često osjećaju frustrirano i iscrpljeno. Zbog brojnih obaveza roditelji zadnjih tjedana nemaju privatnosti i vremena za sebe, što može izazvati niz neugodnih emocija poput tuge, ljutnje, nemira, bespomoćnosti i anksioznosti. Važno je imati na umu da su te emocije normalne i zdrave reakcije na nepoznatu i potencijalno opasnu situaciju koja nas je snašla. Neugodne emocije poput straha i anksioznosti tu su da nas aktiviraju, drže na oprezu i pomognu u nošenju sa situacijom, no s vremenom mogu postati opterećujuće i otežavati svakodnevno funkcioniranje.

Puna kuća tijekom pandemije – kako čuvati mentalno zdravlje obitelji

Prvo i osnovno, držite se smjernica za zaštitu od zaraze. Objasnite djeci prilagođenim rječnikom zašto je važno temeljito prati ruke, ne igrati se na dječjim igralištima i sami im svojim ponašanjem poslužite kao primjer. Ako budete sigurni da se vaši bližnji pridržavaju ovih pravila, imat ćete manje razloga za zabrinutost oko zaraze.

Kontrolirajte informacije koje dobivate od medija. Prečesta izloženost medijima te konstantno slušanje o brojevima zaraženih i umrlih povećava uznemirenost, zbog čega je važno ograničiti pristup medijima. Kako biste bili informirani, dovoljno je da pogledate vijesti dva puta dnevno. Potrudite se da televizija i radio ne budu uključeni u pozadini kako ni vi, ni djeca ne biste bili pasivno izloženi slušanju uznemirujućih sadržaja. Također, kako biste izbjegli anksioznost zbog dezinformacija, kritički promišljajte o informacijama i prikupljajte ih na relevantnim i provjerenim izvorima. Izbjegavajte neprovjerene informacije koje se bez navedenog izvora šire društvenim mrežama.

U neočekivanim okolnostima koje su nas snašle, ključno je osmisliti dnevni raspored i stvoriti rutinu za sebe i djecu. Na papir napišite dane u tjednu i obaveze svakog člana obitelji po danima: od koliko do koliko sati roditelji rade, djeca imaju online nastavu, kad se piše zadaća, kad je vrijeme za obiteljski objed, a kad za druženje, itd. Raspored postavite na vidljivo mjesto u domu kako biste ga svi mogli vidjeti i biti informirani o svojim i tuđim obvezama. Mlađa djeca mogu biti zbunjena time što su roditelji kod kuće, a ne mogu im se posvetiti, nego rade. Pokažite im suosjećanje i dajte im do znanja da biste voljeli provoditi vrijeme s njima, ali da morate raditi. Pomozite im osmisliti aktivnosti kojima se mogu baviti dok radite, a posvetite im pažnju kad radno vrijeme završi. Budite ustrajni u dogovoru i držite se predviđenog rasporeda čak i ako djeca budu testirala vaše granice.

Pomozite školarcima u uspostavljanju rutine koja podsjeća na uobičajen školski dan kako bi u obavljanju školskih obaveza bili što uspješniji i samostalniji. Pronađite im mjesto u domu na kojem nesmetano mogu pratiti nastavu, bilo na televiziji ili putem virtualnih učionica. U dogovoru s njima tijekom nastave iz okoline uklonite sve distrakcije poput mobitela i igračaka. Potrudite se ne ometati ih dok su „u školi“. Na kraju „radnog dana“ ih nagradite za pridržavanje rasporeda i saslušajte kako im je bilo. Prilikom pomaganja sa zadaćom dogovorite podjelu posla s drugim roditeljem i ostalim ukućanima koji mogu pomoći.

Tijekom izolacije ukućani međusobno više komuniciraju, zbog čega prirodno i očekivano češće dolazi do neslaganja i prepirki. Kao i odrasli, i djeca su u ovoj situaciji nervozna jer im se poremetila dnevna rutina, ne viđaju se s vršnjacima i manje izlaze van. Kako biste smanjili vjerojatnost sukoba s ostalim članovima obitelji, bilo odraslima ili djecom, vodite računa o njihovim osjećajima i o tome iz koje potrebe proizlazi njihovo ponašanje. Razmišljanje o tuđim motivima pomaže nam da ih razumijemo i nenasilno komuniciramo. Budite iskreni prema svojim ukućanima i recite im kako se osjećate te budite jedni drugima podrška. Stalne socijalne interakcije mogu biti umarajuće – ako možete, dajte jedni drugima vremena i prostora da ponekad budete sami i napunite baterije.

Uslijed frustracija nakupljenih tijekom izolacije, neki roditelji ne znaju kako drugačije postupiti i pribjegnu tjelesnom kažnjavanju djece. Valja imati na umu da tjelesno kažnjavanje nije prihvatljiva odgojna metoda jer ozljeđuje dijete, smanjuje djetetovo samopoštovanje, narušava povjerenje roditelja i djeteta te uči dijete da je u redu da mu osoba koja ga voli nanosi fizičku bol, kao i da se problemi rješavaju agresijom. Kada vas dijete naljuti, važno je mirno i jasno mu dati do znanja koje je ponašanje neprihvatljivo. Ako primijetite da gubite kontrolu nad ljutnjom, odmaknite se od situacije koja vas je naljutila dok se ne smirite. Možete se fizički maknuti tako da odete u drugu prostoriju, duboko disati ili brojati do 20 pa onda nastaviti komunikaciju s djetetom. Imajte na umu da vam dijete ne prkosi namjerno, nego da testiranjem granica želi zadovoljiti neku svoju potrebu, poput potrebe za pažnjom roditelja. Umjesto vikanja i fizičkog kažnjavanja, provjerite s djetetom koja je njegova potreba i pomozite mu da je zadovolji na prikladan način.