Anksioznost: Kako pomoći djetetu?

Što je anksioznost?

Kako bi bolje znali kako podržati dijete koje se suočava s anksioznošću bitno je razumjeti pojam i uzroke. Anksioznost možemo objasniti kao neugodan osjećaj straha, tjeskobe koja djeluje na misli i na doživljaje u tijelu. Kod anksioznosti je prijetnja s kojom se dijete suočava nejasna – što znači da dijete može osjećati strah ili nelagodu ali ne može odrediti što izaziva te osjećaje. Takva nejasna prijetnja utječe na cjelokupno psihičko stanje djeteta, što se može očitovati kroz nemir, nervozu, poteškoće s koncentracijom, probleme sa spavanje te fizičke tegobe poput glavobolje ili bolova u trbuhu.

Kako pomoći djetetu?

Bitno je na umu imati da za dijete uzroci anksioznosti mogu biti razni i vaša uloga kao roditelja je pružiti podršku svome djetetu i pomoći u razvijanju otpornosti i boljih strategija suočavanja; korak po korak. Kako bi vam bilo lakše pružiti što bolju podršku vašem djetetu donosimo vam nekoliko smjernica:

  1. Pokušajte biti dobar model zdravog načina nošenja s anksioznošću. Nemojte se pretvarati da ste definicija mira, ali neka vaše dijete vidi da i kada ste uzrujani da se s time nosite na miran način. Na primjer, ako ste pod stresom radi posla možete otvoreno podijeliti kako se osjećate i pokazati konstruktivne načine rješavanja tog stresa: „Danas mi je bio težak dan na poslu i osjećam se uznemireno. Idem se opustiti šetnjom.“
  2. Podučite dijete tehnikama opuštanja. Možete zajedno vježbati tehnike disanja koje će djetetu pomoći smiriti se u trenucima tjeskobe.
  3. Budite smirena podrška. Ako dijete na neutralnu ili sigurnu situaciju odgovara s anksioznošću, nemojte umanjivati djetetove osjećaje niti odmah poduzimati korake kako biste “riješili situaciju”. Umjesto toga, pokušajte ostati smireni kako biste djetetu dali do znanja da vjerujete u njegovu unutarnju snagu da se nosi s nekom neutralnom ili blago uznemirujućom situacijom.
  4. Pomognite djetetu da se postepeno suočava sa strahovima umjesto da ih izbjegava. Ako se dijete boji pasa, možete zajedno gledati slike ili videa na kojima su psi prijateljski nastrojeni, a kada je dijete spremno možete posjetiti prijatelja koji ima mirnog psa s kojim se može upoznati.
  5. Pokušajte ne postavljati puno pitanja. Ohrabrite dijete da dijeli svoje osjećaje, ali nemojte ga konstantno zapitkivati „Bojiš li se da se nitko neće družiti s tobom?“, radije postavite otvoreno pitanje „Kako ti je sada kada se spremaš za školu?“
  6. Ako je potrebno potražite stručnu pomoć. U slučaju da je dijete stalno potišteno, doživljava napadaje panike, ima izražene strahove i osjeća se bespomoćno potražite stručnu pomoć.

Ako biste voljeli razgovarati o ovoj ili nekog drugoj roditeljskoj temi, potičemo Vas da nazovete našu besplatnu i anonimnu liniju za mame i tate na broju 0800 0800 radnim danom od 9 do 20 sati ili nam pišite na e-mail.